{"id":12568,"date":"2024-05-27T13:36:23","date_gmt":"2024-05-27T13:36:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.igh.hr\/?p=12568"},"modified":"2024-05-27T13:46:04","modified_gmt":"2024-05-27T13:46:04","slug":"opening-of-the-omis-bypass","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/opening-of-the-omis-bypass\/","title":{"rendered":"Otvaranje Omi\u0161ke obilaznice"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n\n\n\n

Jedna od najzagu\u0161enijih prometnica na hrvatskim cestama je dionica D8 Jadranske magistrale izme\u0111u Splita i Omi\u0161a kojom dnevno broje u prosjeku 11.000 do 15.000 vozila. Kao turisti\u010dka destinacija, tijekom ljeta te brojke se penju i do vrtoglavih 55.000 vozila dnevno \u0161to je daleko iznad propusne mo\u0107i te dvotra\u010dne magistralne ceste. Stoga su Hrvatske ceste d.o.o. 2007. godine prionuli projektu gradnje omi\u0161ke obilaznice, koja \u0107e u kona\u010dnici donijeti zna\u010dajno prometno rastere\u0107enje gradske jezgre Omi\u0161a i smanjenje gu\u017evi nastalih za vrijeme ljeta i turisti\u010dke sezone.<\/p>\n\n\n\n

Omi\u0161ka obilaznica je dio projekta multimodalne platforme splitske aglomeracije i jedan od najve\u0107ih infrastrukturnih objekata u Splitsko-dalmatinskoj \u017eupaniji, ukupne vrijednosti od 90 milijuna eura gdje je Institut IGH pru\u017eao usluge stru\u010dnog nadzora. Projekt izgradnje obilaznice Omi\u0161a su obuhva\u0107ali izgradnju novih cesta ukupne du\u017eine 3.7 km, izvo\u0111enje pristupnih cesta tunelu u ukupnoj du\u017eini od 544 metra, izgradnji novog tunela Komorjak Sjever u du\u017eini od 600 m, tunela Omi\u0161 du\u017eine 1470 m, tunela Brzet u du\u017eini od 220 m, kao i izgradnji mosta preko rijeke Cetine u du\u017eini od 225 metara .<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n


Jedna od posebnosti projekta je i ra\u010dva koja se nalazi u tunelu Komorjak Sjever koja je dio spojne ceste prema dr\u017eavnoj cesti DC70. Sam tunel bit \u0107e namijenjen odvijanju dvotra\u010dnog prometa, \u0161irine kolnika 7,10 metara i visine 6,85 metara mjerene u tjemenu tunela. Tunel se izvodio tehnologijom NATM, koja je najsuvremenija najsuvremenija metoda iskopa tunela.<\/p>\n\n\n\n

Direktno iz tunela prema istoku dolazi se na most Cetina. Most je u naravi kontinuirani gredni nosa\u010d raspona 30,00+152,00+30,00 m temeljen u zavr\u0161ecima tunela Komorjak Sjever i tunela Omi\u0161, sa najve\u0107im rasponom od 152 metra izme\u0111u 2 oslonca. Vitka konstrukcija mosta zatvorenog \u010deli\u010dnog sanduka promjenjive je visine (2,50 m- 6,50 m), uklapa se u okoli\u0161 i ne zatvara vizuru kanjona Cetine. U njegovu izgradnju utro\u0161eno je 1280 tona \u010delika. Okrupnjavanje i monta\u017ea polovica mosta izvodila se u tunelima Komorjak Sjever i Omi\u0161, a samo zavr\u0161no spajanje izvelo se na visini od 70 metara iznad rijeke Cetine uz upotrebu posebnih vise\u0107ih skela.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

S mosta Cetine se odmah ulazi u sljede\u0107i tunel zvan Omi\u0161 duljine 1470 metara. Tunel zapo\u010dinje na sedamdesetak metara visine, na strmoj litici iznad Cetine, a prolazi isto\u010dno i sjeveroisto\u010dno od stare gradske jezgre Omi\u0161a kroz obronke masiva Omi\u0161ke Dinare. Cijev je u po\u010detku tlocrtno u pravcu, zatim u desnoj krivini, potom ponovno u pravcu i desnoj krivini te na kraju u lijevoj krivini. Ukupna je \u0161irina kolnika u tunelu 7,1 m, najve\u0107a svijetla \u0161irina 9,9 m, a slobodna visina u sredini kolnika 6,85 m. a. Kolni\u010dka je konstrukcija visine 55 cm, a sastoji se od habaju\u0107eg sloja (3,5 cm), veznog sloja (5,5 cm), bitumenziranoga nosivog sloja (7 cm) i mehani\u010dkog zbijenog sloja (40 cm). Tako\u0111er u sklopu ugovorenih radova izgradila su se 2 evakuacijska tunela u postoje\u0107em tunelu Omi\u0161 u duljinama od 339 i 205 metara.<\/p>\n\n\n\n