Nedavni potres u Zagrebu otkrio je koliko je va\u017ena briga za kulturnom ba\u0161tinom i povijesnih zgrada. Centar hrvatske metropole arhitektonski obiluje gra\u0111evinama iz vremena baroka pa sve do danas. No, potresi, unato\u010d kvaliteti gradnje, neminovno ostave posljedice, naro\u010dito na zgradama starije gradnje, \u0161to pokazuje potrebu redovitog odr\u017eavanja i ulaganja. Prvih se dana vidjelo kako se pojedinim zgradama trebalo pristupiti obnovi i restauraciji odmah, ali s druge strane treba razumjeti i struku. Restauracija zgrada i povijesnih gra\u0111evina nije kao svaki drugi projekt renovacije \u201cobi\u010dnih\u201d stanova ili poslovnih prostora, a tehnike i materijali kori\u0161teni prije stotinu i vi\u0161e godina zna\u010dajno se razlikuju od dana\u0161njih. Upravo ovdje je do izra\u017eaja do\u0161la stru\u010dnost in\u017eenjera Instituta IGH. Naime, odmah nakon potresa na\u0161i volonteri su se javili kako bi pregledavali neke od va\u017enijih gra\u0111evina u u\u017eem centru grada. Dotada\u0161nje iskustvo na projektima restauracije gra\u0111evina pod za\u0161titom pomoglo im je pravilno procijeniti mogu\u0107nost kori\u0161tenja zgrada kao i budu\u0107e eventualne intervencije.<\/p>\n
Va\u017enosti restauracije starih gra\u0111evina <\/strong><\/p>\n Starije gra\u0111evine omogu\u0107uju nam opipljivo vra\u0107anje u pro\u0161lost. Imaju unutarnju povijesnu i obrazovnu vrijednost od koje mnogo mo\u017eemo nau\u010diti u smislu arhitekture, dizajna i ure\u0111enja interijera, kao i na\u010dina \u017eivota ljudi iz davnih vremena. Svaka povijesna gra\u0111evina ima svoju vrijednost i specifi\u010dne razloge koji idu u prilog njezinoj temeljitoj obnovi. Osim onog najo\u010ditijeg, estetskog, tu su i za\u0161tita okoli\u0161a, o\u010duvanje povijesnog zna\u010daja i kulturna vrijednost.<\/p>\n Obnavljanje povijesnih zgrada i spomenika dugotrajan je proces koji zahtijeva temeljitu pripremu kako bi se po\u0161tovale sve zakonitosti struke. Budu\u0107i da je ve\u0107ina takvih zgrada iznimno osjetljiva, \u010dak i najjednostavniji zadaci mogu zna\u010diti katastrofu, ako nisu pa\u017eljivo isplanirani i ne pristupi im se s krajnjim oprezom. Stoga je od presudne va\u017enosti osigurati odabir prave tehnike restauracije. Jednom ispravno obnovljena, starija zgrada \u0107e najvjerojatnije biti bolja prilika od nove zgrade, pogotovo ako je postupak obnove usmjeren na odr\u017eivost u budu\u0107nosti. Jedan od najo\u010ditijih primjera jednog takvog objekta je Zagreba\u010dka katedrala koja zahtjeva kontinuiranu obnovu i gdje Institut IGH dugi niz godina aktivno sudjeluje. Kompleksnost procesa bila je vidljivija odmah nakon potresa kada su se dijelovi zgrade trebali ukloniti kako ne bi predstavljali opasnost za ljude, a odmah se i pristupilo procijeni i obnovi zagreba\u010dke prvostolnice. Osim stru\u010dnjaka in\u017eenjera, veliku ulogu u dosada\u0161njoj, a i budu\u0107oj obnovi imali su i stru\u010dnjaci iz na\u0161eg laboratorija koji provode sve vrste ispitivanja materijala kori\u0161tenih za obnovu. Osim same katedrale na\u0161i laboratoriji obzirom na \u0161irok spektar ispitivanja i umjeravanja te preko 500 akreditiranih ispitnih metoda, igraju va\u017enu ulogu ve\u0107 sada u obnovi grada Zagreba, a naro\u010dito zgrada koje su pod za\u0161titom.<\/p>\n Proces restauracije treba prepustiti stru\u010dnjacima <\/strong><\/p>\n Potrebna je suradnja velikog broja stru\u010dnjaka, od arheologa, konzervatora, restauratora, pa do izvo\u0111a\u010da, gra\u0111evinara, nadzornih in\u017eenjera i drugih kako bi se izvr\u0161ili potrebni popravci i restauracije na zgradama koje predstavljaju kulturnu ba\u0161tinu. Prije samog uljep\u0161avanja zgrade i ispravljanja estetskih nedostataka, potrebno je prou\u010diti zahtjeve obnove kada su u pitanju konstrukcija, statika i hidroizolacija objekta. Tek kada je rije\u0161ena sva tehni\u010dka problematika, mo\u017ee se pristupiti restauraciji. Njezin je cilj odr\u017eati stanje \u0161to bli\u017ee izvornom, a uklju\u010duje popravke i preventivne tehnike koji bi produ\u017eili \u017eivotni vijek objekta. Stru\u010dnjak za restauraciju primjenjuje mnogo na\u010dela prilikom odluke kako pristupiti pojedinom objektu. Potrebne su minimalne mogu\u0107e intervencije, uz kori\u0161tenje metoda i materijala usmjerenih prema reverzibilnosti, kako bi se smanjila mogu\u0107nost potencijalnih dodatnih zahvata. Svaki se postupak mora pa\u017eljivo odraditi i dokumentirati. Konzervatorski nadzor provodi nadle\u017eno tijelo, po slu\u017ebenoj du\u017enosti, dok stru\u010dni nadzor prilikom izvo\u0111enja gra\u0111evinsko-obrtni\u010dkih radova provodi tvrtka koja ima ovla\u0161tenje prema va\u017ee\u0107em Zakonu o prostornom ure\u0111enju i gradnji.<\/p>\n Institut IGH - ovla\u0161teni stru\u010dnjaci za nadzor restauracije<\/strong><\/p>\n Ako pitate gra\u0111evinskog in\u017eenjera, nadzor obnove i obnove spomenika kulturne ba\u0161tine mo\u017ee biti najzahtjevniji i dugotrajan dio njihovog rada, ali i onaj koji je najzanimljiviji te im pru\u017ea najvi\u0161e zadovoljstva. Upravo su oni ti koji mogu vidjeti postupnu transformaciju zgrada iz trenutnog stanja u izvorno. Institut IGH ima bogato iskustvo kada je u pitanju restauracija kulturne ba\u0161tine, te su njihovi stru\u010dnjaci zaslu\u017eni za velik dio obnovljene hrvatske ba\u0161tine. Jedan takav projekt je kompleks \u0160e\u0107erana u Rijeci, izvorno sagra\u0111en kao Rafinerija \u0161e\u0107era u Rijeci 1750. godine, od strane nizozemske tvrtke Arnoldt & Co.. Vremenom je zgrada mijenjala vlasnike i funkcije, a svojedobno ga je ma\u0111arska vojska koristila kao vojarnu, te kao tvornicu duhana. Nakon Drugog svjetskog rata kompleks je me\u0111u Rije\u010danima bio poznat kao tvornica Rikard Ben\u010di\u0107 koja je proizvodila motore i traktore. No, uskoro bi ova barokna pala\u010da trebala ponovno zasjati starim sjajem, te postati muzej Grada Rijeke. Nakon potrebnih ispitivanja svih instalacija, odra\u0111uju se funkcionalna ispitivanja grijanja, hla\u0111enja, ventilacije i ostalih instalacija. U tijeku je opremanje interijera zgrade, nakon \u010dega je potrebno izvr\u0161iti povezivanje zgrade sa svim potrebnim instalacijama, video nadzorom i tehni\u010dkom za\u0161titom. Ovaj projekt vrijedan vi\u0161e od 3,5 milijuna eura samo \u0107e poja\u010dati sjaj Rijeke kao prijestolnice kulture 2020. Godine.<\/p>\n Institut IGH nadzirao je i obnovu i restauraciju dvorca Eltz u Vukovaru, objekta iz 18. stolje\u0107a koji je nakon izvedenih radova tako\u0111er postao gradski muzej. U postoje\u0107im gra\u0111evinama rekonstruirani su svi prostori po eta\u017eama, dok je unutar dvori\u0161ta izgra\u0111en novi dio za smje\u0161taj energetskih kapaciteta. Kako se radi o povijesnim gra\u0111evinama pod za\u0161titom, pri rekonstrukciji su po\u0161tovani svi zahtjevi glede povijesnih karakteristika i oblika. Kod rekonstrukcije su izvedene nove instalacije unutar gra\u0111evine. Gra\u0111evine Velikog dvora i Paviljona za goste gra\u0111ene su opekom starog formata s drvenim ro\u017eeni\u010dkim krovi\u0161tem, dok je Zgrada tehnike izvedena kao armirano-betonska.<\/p>\n Nagra\u0111ivani projekt obnove Ma\u0161kovi\u0107a Hana <\/strong><\/p>\n Ma\u0161kovi\u0107a Han u Vrani najzapadnija je monumentalna otomanska gra\u0111evina u Europi. Kada ju je 2011. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske odlu\u010dilo obnoviti, upravo je Institut IGH bio zadu\u017een za nadzor nad izvo\u0111enjem restauratorskih radova. Izgradnja Ma\u0161kovi\u0107 Hana zapo\u010dela je 1644. godine po nare\u0111enju i sredstvima Jusufa Ma\u0161kovi\u0107a, porijeklom iz Vrane, visokog dostojanstvenika na sultanovom dvoru i vrhovnog admirala turske flote. U izgradnju su ulo\u017eena znatna sredstva i anga\u017eiran je veliki broj graditelja, njih 500 dnevno. Nakon Ma\u0161kovi\u0107eve smrti gradnja se dovr\u0161ava u mnogo skromnijem obliku. Kako se nalazi na granici Otomanskog carstva i Mleta\u010dke republike, Han kao i obli\u017enja utvr\u0111ena gradina \u010desto su mijenjali gospodare, pa se u njemu vide tragovi razli\u010ditih uprava i zahvata. Zbog va\u017enosti i povijesne vrijednosti kompleks Ma\u0161kovi\u0107a Han upisan je u registar Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao pojedina\u010dno za\u0161ti\u0107eno nepokretno kulturno dobro, oznaka dobra Z-1230; te kao pojedina\u010dno za\u0161ti\u0107eno nepokretno kulturno dobro od nacionalnog zna\u010denja, oznaka dobra N-38.<\/p>\n Prilikom rekonstrukcije posebna pa\u017enja posve\u0107ena je o\u010duvanju autenti\u010dnosti, te su se u najve\u0107oj mogu\u0107oj mjeri koristili postoje\u0107i materijali i tehnike gradnje, dok su se svi novonabavljeni materijali uskla\u0111ivali s tehnologijom i materijalima izvorne gradnje. Radovi obnove Ma\u0161kovi\u0107a Hana zavr\u0161eni su 2014. godine, dok je 2018. objekt prenamijenjen u \u201cheritage hotel\u201d, te je kao takav dobio nagradu na danima Hrvatskog turizma kao kulturna atrakcija godine.<\/p>\n Povijesne gra\u0111evine vitalne su za odr\u017eavanje kulturnog zna\u010daja na\u0161e zemlje, stoga je neophodno posvetiti \u200b\u200bvrijeme, novac i resurse za obnovu zgrada koje predstavljaju kulturnu ba\u0161tinu. Briga o ovom dijelu pro\u0161losti omogu\u0107it \u0107e nam da nastavimo u njoj u\u017eivati \u200b\u200bi iz nje u\u010diti jo\u0161 mnogo godina.<\/p>\n [custom_gallery ids=\"7942, 7954, 7944, 7946, 7948, 7950, 7952, 7956,7958, 7960, 7962, 7964\"]<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" The recent earthquake in Zagreb revealed how important it is to take care of cultural heritage and historic buildings. The center of the Croatian capital teems with buildings dating from the Baroque period all the way to the modern era. But earthquakes are bound to leave a mark, despite the quality of construction, which reveals […]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":11528,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11702"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11702"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11702\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11528"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11702"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11702"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11702"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}