{"id":11695,"date":"2020-10-07T00:00:00","date_gmt":"2020-10-07T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/igh.hr\/can-investments-in-infrastructure-lead-to-the-economic-growth\/"},"modified":"2020-10-07T00:00:00","modified_gmt":"2020-10-07T00:00:00","slug":"can-investments-in-infrastructure-lead-to-the-economic-growth","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/can-investments-in-infrastructure-lead-to-the-economic-growth\/","title":{"rendered":"Mogu li ulaganja u infrastrukturu dovesti do ekonomskog oporavka?"},"content":{"rendered":"

POSLOVANJE INSTITUTA IGH U SKLADU S O\u010cEKIVANJIMA<\/strong><\/p>\n

Unato\u010d izazovima sa kojima su se suo\u010dili svi gospodarski subjekti, Institut IGH s uspjehom je zavr\u0161io i drugi kvartal 2020. godine \u2013 poslovni prihodi bili su 118,9 milijuna kuna, dok su rashodi iznosili 97,03 milijuna kuna. <\/strong><\/p>\n

To je rezultiralo EBITDA-om od 21,8 milijuna kuna, koja je 79 posto ve\u0107a nego u istom lanjskom razdoblju. No, iz rezultata za 2019. godinu vidljivo je da je poslovanje ove kompanije ve\u0107 neko vrijeme na uzlaznoj putanji. Protekle je godine ostvarena dobit prije oporezivanja od 10,9 milijuna kuna, \u0161to je zna\u010dajno pobolj\u0161anje u odnosu na 2018. kada je ostvaren gubitak od preko \u010detiri milijuna kuna. Kada je o teku\u0107oj godini rije\u010d, u njezinoj prvoj polovici Institut IGH, d.d. ostvario je neto dobit od 1,1 milijun kuna.<\/p>\n

Projekti na kojima se radilo i prije izbijanja tzv. \u201ekorona krize\u201c nisu zaustavljeni, ve\u0107 donekle usporeni, ali se nastavljaju dobrom dinamikom. Nastavlja se i ugovaranje novih projekata, a samo u posljednja tri mjeseca potpisano je nekoliko zna\u010dajnijih ugovora u Hrvatskoj i BiH vrijednih preko 67 milijuna kuna i to s Hrvatskim cestama, Hrvatskim autocestama. (HAC-om), JP Autoceste Federacije BiH d.o.o., H\u017d Infrastrukturom i drugima.<\/p>\n

Nova Uprava i rekordna vrijednost dionice\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong><\/p>\n

Gledamo li samo od po\u010detka kolovoza 2020. godine, tr\u017ei\u0161na kapitalizacija Instituta IGH uzletjela je 36,4 posto, dok je samo tijekom kolovoza dnevni volumen dvaput bio ve\u0107i od milijun kuna. Promet od 1,6 milijuna kuna koji je ostvaren krajem kolovoza, najvi\u0161i je jo\u0161 od kraja 2017. godine, a istog dana vrijednost dionice zaklju\u010dena je na 146 kuna, \u0161to je najvi\u0161a razina od rujna pro\u0161le godine. Razlozi pove\u0107anog interesa se vjerojatno kriju u brojnosti sklopljenih poslova, kao i odli\u010dnim pro\u0161logodi\u0161njim rezultatima.<\/p>\n

Veliki rezultati o\u010dekuju se i od novih lica u Upravi. S ciljem ja\u010danja postoje\u0107ih, te \u0161irenjem na nova tr\u017ei\u0161ta, u Upravu dru\u0161tva imenovani su Vedrana Tudor, dotada\u0161nja direktorica Regionalnog centra Split Instituta IGH, te Miroslav Pauzar, dotada\u0161nji direktor Regionalnog centra Osijek, dok je dotada\u0161nji jedini \u010dlan Uprave Instituta,. Robert Petrosian imenovan za Predsjednika Uprave. Robert Petrosian bio je jedini \u010dlan Uprave Instituta IGH od velja\u010de 2020. godine, a prethodno tome, od 2019. godine, bio je \u010dlan Uprave. Petrosian je svoju karijeru u Institutu zapo\u010deo jo\u0161 2012. godine, 2016. postaje direktor podru\u017enice IGH u Rusiji, dok od 2017. radi kao direktor podru\u017enice IGH u Gruziji. Vedrana Tudor svoju karijeru u Institutu IGH zapo\u010dela je 2007. godine kao voditeljica projekata, potom voditeljica Laboratorija IGH Split, da bi 2016. godine preuzela dosada\u0161nju funkciju direktorice Regionalnog centra IGH Split. Miroslav Pauzar svoju uspje\u0161nu karijeru u Institutu IGH gradi jo\u0161 od 1986. godine, po\u010dev\u0161i kao projektant, voditelj projekata i potom glavni nadzorni in\u017eenjer na raznim projektima diljem Slavonije, u svim sektorima gospodarstva (niskogradnji, visokogradnji, hidrotehnici, energetici, i dr.). Od 2013. godine direktor je Regionalnog centra IGH Osijek.<\/p>\n

\"\"\u00a0\u00a0\"\"\u00a0\u00a0\"\"<\/p>\n

Ulaganja u infrastrukturu za ve\u0107i BDP<\/strong><\/p>\n

Kriza povezana s trenutnom COVID-19 pandemijom pogodila je sve gospodarske grane, pa tako i gra\u0111evinu. Zato je sada pravo vrijeme da dr\u017eava iskoristi svoju fiskalnu mo\u0107 za potporu gospodarstvu i minimiziranje \u0161tete. Jedan od na\u010dina za pomo\u0107 je davanje prioriteta ulaganjima u ceste, mostove, zra\u010dne luke, tranzitne sustave, elektri\u010dnu energiju, telekomunikacije i druge davno predvi\u0111ene gra\u0111evinske projekte. Zaklju\u010dak je to studije koju je proveo Business Roundtable i koja tvrdi kako je ulaganje u infrastrukturu jedinstveno po svojoj sposobnosti da potakne rast produktivnosti, a time i dugoro\u010dni potencijalni proizvodni kapacitet gospodarstva. Napravljena za podru\u010dje SAD-a, studija je prikazala u\u010dinke 737 milijardi dolara javne potro\u0161nje na infrastrukturu tijekom 10 godina, te pokazala kako \u0107e to ulaganje generirati dodatnih 5,9 milijardi dolara dodatnog BDP-a tijekom 20 godina, a svaki dodatni ulo\u017eeni dolar proizvest \u0107e pribli\u017eno 3,70 dolara dodatne ekonomske proizvodnje. Ova investicija tako\u0111er bi stvorila milijune dodatnih radnih mjesta i pove\u0107ala pla\u0107e, \u0161to bi kataliziralo dodatnih 1,9 milijardi dolara za odgovaraju\u0107e ulaganje privatnog sektora. Autori zaklju\u010duju da bi pove\u0107anje ulaganja u infrastrukturu u kratkom roku stvorilo radna mjesta, privuklo dodatne radnike na tr\u017ei\u0161te rada, stimuliralo potra\u017enju i potaknulo na privremeno ubrzanje potro\u0161nje i poslovnih ulaganja. \u00a0Business Roundtable<\/a> claiming that infrastructure investments are unique in their ability to stimulate productivity growth and, consequently, the long-run productive capacity of the economy. Conducted for US territory, the study showed the effects of 737 billion dollars of public spending on infrastructure over 10 years and showed that the investment would generate an additional 5,9 billion dollars of additional GDP over 20 years, and each additional dollar invested would drive roughly 3,70 dollars of additional economic growth. This investment would also generate millions of additional jobs and increase salaries, catalysing an additional 1,9 billion dollars for private sector investments.\u00a0 The authors conclude that increased infrastructure investments would quickly create jobs, attract additional employees to the labor market, stimulate demand and initiate temporarily increased spending and business investments.<\/p>\n

\"\"\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\"\"<\/p>\n

Ako je vjerovati medijskim napisima kada su u pitanju izjave hrvatskih du\u017enosnika, ulaganja dr\u017eave u infrastrukturu i gra\u0111evinarstvo nastavit \u0107e se i u narednom razdoblju. Ministar mora, prometa i infarstrukture Oleg Butkovi\u0107 je tako nedavno naglasio da \u0107e prioriteti u njegovu ministarstvu, osim zavr\u0161etka gradnje Pelje\u0161kog mosta, biti \u017eeljezni\u010dki projekti i obnova luka. Upravo je u tim podru\u010djima aktivan i Institut IGH, d.d., koji nadzire radove na trenutno najpoznatijem gradili\u0161tu u Hrvatskoj, Pelje\u0161kom mostu, kao i na obnovi pruge Zagreb Zapadni kolodvor \u2013 Savski Marof. Ugovor vrijedan 5,3 milijuna kuna potpisan je s H\u017d Infrastrukturom, a ve\u0107im se dijelom financira kreditom Svjetske banke za obnovu i razvoj (IBRD). Rije\u010d je o projektu koji se odnosi na dionicu dvokolosje\u010dne \u017eeljezni\u010dke pruge duge 17,8 kilometara koja se nalazi na koridoru RH1, izuzetno va\u017enome za me\u0111unarodni teretni i gradsko-prigradski prijevoz kojim u prosjeku pro\u0111e oko 160 vlakova na dan. Kada je rije\u010d o pomorskim gra\u0111evinama, trajektna luka Ga\u017eenica i zgrada terminala predstavljaju \u201eflag ship\u201c referencu Institutu IGH. Cjelokupni dizajn zgrade terminala (idejno rje\u0161enje, glavni projekt, izvedbeni projekt i projektantski nadzor) postavio je i razradio arhitektonski tim Instituta IGH. Novoizgra\u0111eni terminal Ga\u017eenica tako postaje sredi\u0161te doma\u0107eg i me\u0111unarodnog trajektnog prometa, ali i \u201chome port\u201d za me\u0111unarodni promet kruzera.<\/p>\n

\"\"\u00a0 \u00a0\u00a0\"\"<\/p>\n

Me\u0111unarodne ambicije<\/strong><\/p>\n

Institut IGH ima 70 godi\u0161nju tradiciju i gotovo da nema niti jednog objekta, ceste, tunela ili mosta u Hrvatskoj za koji upravo IGH nije radio projektiranje ili stru\u010dni nadzor, kontrolirao kvalitetu gradnje, izra\u0111ivao studije ili davao stru\u010dna mi\u0161ljenja i vje\u0161ta\u010denja. IGH trenuta\u010dno ima oko tisu\u0107u aktivnih ugovora za cijeli niz usluga koje nudi, primarno u graditeljstvu, \u0161to ga \u010dini vode\u0107om in\u017eenjerskom tvrtkom u sektoru graditeljstva u regiji. Tako\u0111er, tijekom pro\u0161le i ove godine IGH je zaposlio vi\u0161e od 100 novih kolega, \u010dime je nadi\u0161ao brojku od 500 zaposlenih. Dio njih anga\u017eiran je i na projektima izvan granica Hrvatske. Posao projektiranja dionica gruzijskih dr\u017eavnih cesta iznimno je poseban i izazovan jer je rije\u010d o dionicama koje se uglavnom prote\u017eu kroz planinska podru\u010dja Gruzije. Trenuta\u010dno je aktualan projekt Sno-Omalo, a radi se o 236 kilometara cesta koje su projektirali stru\u010dnjaci iz IGH. U pripremi su projekti i na drugim me\u0111unarodnim tr\u017ei\u0161tima, a poseban naglasak je na onima koje uklju\u010duju obnovljive izvore energije.<\/p>\n

\"\"\u00a0 \u00a0\"\"<\/p>\n

 <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

BUSINESS ACTIVITIES OF INSTITUT IGH IN LINE WITH EXPECTATIONS Despite challenges faced by all business entities, Institut IGH successfully completed the second quarter of 2020 with revenue of HRK 118,9 million and costs amounting to HRK \u00a097,03 million. This resulted in an EBITDA of HRK 21,8 million, which is a 79% increase compared to the […]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11695"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11695"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11695\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11695"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11695"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.igh.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11695"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}